Kada će doći do realizacije izvršne uredbe predsjednika Bidena…

Eric Larson za Fokus: Korupcija je široko rasprostranjena u BiH. Šta su rekli Eldin Karić, Semir Mujkić i Eldan Mujanović

Bosna i Hercegovina nema etnički, nego problem sistemske korupcije, rekao je nedavno Gabriel Escobar, specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan koji u posljednjima sedmicama mnogo vremena provodi u BiH razgovarajući s liderima o potrebnim reformama.

Ako je to tako, trebaju li onda Bosni i Hercegovini velike „buldožer“ akcije koje bi konačno dovele do sankcioniranja političara i zvaničnika ogrezlih u korupciji? Ovo pitanje s pravom se postavlja ako se uzme u obzir da sistem u BiH, kako vrijeme odmiče, sve više generira korupciju. Sistemom upravljaju političke stranke odnosno lideri koji, kad je riječ o korupciji, predstavljaju samo vrh ledenog brijega.

Dana 17. januara 2022. godine proći će tačn četiri godine otkad je Odjel za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) na crnu listu stavio aktuelnog lidera SNSD-a Milorada Dodika zbog „opstrukcija Dejtonskog sporazuma i prijetnji suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH“. Tada je bio predsjednik Republike Srpske.

Dodik je danas član Predsjedništva BiH i višestruko jače demonstrira ono što mu je 2017. na teret stavio OFAC. Uveliko je počeo s povlačenjem neustavnih, jednostranih poteza, u namjeri da slabi državu na čijem je čelu. No, za razliku od 2017, Dodik i establišment koji predvodi okrenuli su protiv sebe politički Washington, a dijelom i politički Brisel te niz moćnih zemalja EU.

I ne samo to. Izvršnom uredbom predsjednika SAD-a Josepha Bidena o proširenju obima sankcija Zapadnom Balkanu od prije nekoliko mjeseci odobrava se izricanje sankcija pojedincima i subjektima odgovornim za korupciju u regiji, uključujući pronevjeru javne imovine, izvlačenje privatne imovine za ličnu korist ili političke svrhe ili podmićivanje.

Sva imovina i interesi u vlasništvu osoba određenih prema ovoj izvršnoj naredbi, koji su dolazili ili dolaze u SAD ili su pod nadzorom američkih osoba, bit će blokirana, a američkim državljanima je općenito zabranjeno učestvovati u transakcijama s njima. Uz to, osobe sankcionirane ovim dokumentom ne ispunjavaju uvjete za ulazak u Sjedinjene Države i ne ispunjavaju uvjete za američku vizu.

Eric Larson, američki istražilac i trenutni viši savjetnik u Uredu za borbu protiv korupcije KS u ime Ambasade SAD-a, u izjavi za Fokus.ba precizno je dijagnosticirao situaciju u BiH.

Eric Larson: Korupcija je metastazirala na sve institucije u BiH

– Korupcija je endemska pojava, koja je široko rasprostranjena u BiH. Kao smrtonosni rak, metastazirao je na sve institucije u BiH, uključujući sve moguće lokalne institucije – kaže Larson za Fokus.ba

Postoje, kako kaže Larson, inače bivši međunarodni tužilac u BiH, tri načina da se riješi ovaj ozbiljan problem.

-Prvi, BiH je potreban jedan sistemski pristup u odnosu na pojedinačno fokusiranje na mali pregršt slučajeva. Budući da je to sistemski problem, potrebno mu je sistemsko rješenje. Dat ću vam primjer u kontekstu urbanog prostornog planiranja. Osim što ova korupcija za rezultat ima velike finansijske troškove, ima i utjecaj na zdravlje. Zrak u Kantonu Sarajevu je zagađen, lošeg je kvaliteta, upravo jer se dešava bespravna gradnja, pa i u dijelovima gdje imamo strujanje vjetra, a koji trebaju da pročišćavaju grad kao zdrava pluća. Dakle, korupcija truje zrak koji udišete i vodu koju pijete. Drugo, BiH također treba jedan integrirani istraživački pristup. Šta mislim pod tim? Ne radi se samo o kriminalnim slučajevima, radi se, također, i o administrativnim slučajevima. Imamo, dakle, ljude u administraciji koji nisu dovoljno kvalificirani, koji su dobili pozicije zbog veza, iako nisu dovoljno kvalificirani za te poslove. Ono što se treba desiti jeste da oni koji imaju lažnu diplomu moraju biti otpušteni – kazao je on.

Potrebno je, navodi Larson, da se u administraciji ponište ilegalno izdati ugovori o nabavkama. Dakle, ne čekati da dođe do formiranja nekog krivičnog predmeta kojem trebaju godine da se riješi. Potrebno je djelovati odmah, takoreći zaustaviti krvarenje.

Nadalje, potrebno je u administraciji zaustaviti nepropisno izdavanje urbanističkih, građevinskih i drugih dozvola, prije nego što postane kasno.

-Treće i najvažnije, građani BiH moraju ustati protiv ovakvih pojava. Ovo je vaša zemlja i ovo je vaša borba. Kao što su to radile i u prošlosti, Sjedinjene Američke Države su spremne da vam budu na usluzi, ali ultimativno, ovo je vaša bitka – poručuje Larson.

No, da li su sankcije Američkog ministarstva finansija, koje se najavljuju i za korumpirane političare u BiH, ipak rješenje za borbu protiv korupcije u našoj zemlji? Pitali smo istraživačke novinare, urednike i profesore.

Karić: Političari su uzrok svih problema

Eldin Karić, izvršni direktor Centra za razvoj medija i analize (CRMA) i urednik Žurnala, odgovara potvrdno.

– Mislim da su konačno shvatili ovi koji imaju mogućnost da izreknu te sankcije da su političari ti koji su uzrok svih ovih problema, dakle, ne samo ovih bezbjednosnih i izmišljenih najava sukoba, nego i problema po pitanju korupcije. Ovaj sistem koji mi sada imamo i koji je nefunkcionalan su oni sagradili i oni ga namjerno čine takvim jer njima to odgovara. Ako hoćete da riješite problem, onda morate ići prema onome ko izaziva taj problem, a to su političari koji su to stvorili. Mislim da bez te mjere, tih sankcija prema njima, sve ostalo je besmisleno, jer će oni svaku odluku koja na neki način izgleda normalna lako pretvoriti u nenormalnu – istaknuo je Karić za naš portal.

S njim je saglasan i Semir Mujkić, urednik Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN).

Mujkić: Institucije moraju procesuirati korumpirane političare

– One bi svakako bile rješenje za njih, neko konačno rješenje, jer bi mogle ubrzati njihov odlazak s vlasti ili njihovo procesuiranje, ali strane sankcije nikada za BiH nisu trajno konačno rješenje za vladavinu prava, za procesuiranje korupcije – kaže Mujkić.

Međutim, on napominje da će uvijek domaće institucije biti te koje trebaju da ponude konačno rješenje.

– Uvijek bi bilo optimalno da domaće institucije procesuiraju političare za koje sumnjamo i imamo dokaze da su korumpirani. Same sankcije su na jedan određen način šamar domaćem pravosuđu. Vi imate trenutno sankcije protiv gospodina Špirića, naprimjer, gdje se navodi da je, prema njihovim saznanjima, on učestvovao u značajnoj korupciji. S druge strane, vi nemate njegovo procesuiranje unutar BiH. Uprkos pisanju medija, izvještajima, istraživačkim tekstovima, on još uvijek nije procesuiran – navodi Mujkić.

Mujanović: Hoćemo li biti dio transatlantske koalicije u borbi protiv kleptokratije i korupcije?

Inače, spomenuti Špirić, visoki zvaničnik SNSD-a koji je danas u rukovodstvu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, godinu kasnije nakon Dodika dospio je na crnu listu SAD-a. No, za razliku od Dodika, sankcije mu je izrekao State Department i to upravo zbog korupcije. Sankcije protiv Špirića i članova njegove uže porodice podrazumijevale su zabranu ulaska u SAD, a uvedene su „zbog njegove invloviranosti u značajnu korupciju“.

– Očigledno je da se sada na svjetskoj pozornici pokrenuo jedan veliki pokret koji se naziva pokret protiv korupcije, pokret protiv kleptokratije. Predvodnik te jedne velike koalicije su upravo Sjedinjene Američke Države. Napominjem da je stupanjem na snagu nove administracije, dakle predsjednika Bidena, korupcija prepoznata kao jedan od problema, izvorišta nesigurnosti koji ugrožava direktno nacionalne interese SAD-a i pokrenut je veliki broj aktivnosti da se stvori jedna široka transatlantska koalicija borbe protiv kleptokratije i korupcije širom svijeta – kazao je za Fokus.ba Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu.

On ističe da to jedan nukleus koji treba da se proširi širom svijeta i da privuče što veći broj zemalja koji će se pridružiti ovoj koaliciji i putem rigoroznih, konkretnih i provodivih mjera poduzimati sve da se najprije suzbije jedna pojava sticanja ogromnih količina nezakonitog novca.

– Ključno je pitanje hoćemo li biti subjekt ili objekt tih novih politika. Čini mi se u ovom momentu da ćemo očigledno biti objekt tih politika. Napominjem da će jedna lepeza mjera koje se predviđaju biti između ostalog i sankcije prema nosiocima političke vlasti za koje postoji dovoljno dokaza i sumnje da su uključeni u korupciju visokog nivoa – istaknuo je Mujanović.

Amil Dučić