Reforme u pravosuđu mogle bi biti najteži ispit pretendentima sa Zapadnog Balkana za članstvo u Evropsku uniju, bez čega će zvanični Brisel teško otvoriti vrata Unije novim članicama…

EU je svoj čvrsti stav o važnosti vladavine prava jasno stavila do znanja i kroz obnovljenu metodologiju pristupanja Evropskoj uniji, objavljena 5. februara, u kojoj se prvi od šest uslova za pristup Uniji odnosi upravo na uređeno pravosuđe i demokratizaciju društva.

Trenutno niti jedna zemalja sa Zapadnog Balkana nema pozitivnu ocjenu za rad pravosuđa, uključujući Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, prema izvještajima Evrospke komisije za 2019. U objavljenim izvještajima EK navodi se kako su neke zemlje postigle određene napretke u dijelovima vladavine prava, poput sprječavanja pranja novca, no Evropska komisija ukazuje da u svim zemljama i dalje nedostaju rezultati kada su u pitanju borba protiv korupcije na visokom nivou.

Korajlić: Otuđena grupu u pravosuđu

Govoreći za Al Jazeeru Ivana Korajlić iz Transparency International BiH, međunarodne organizacije koja prati nivo vladavine prava, smatra da je osiguranje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa temelj za provođenje svih drugih reformi u društvu, zbog čega ne dijeli optimizam da je uskoro moguće očekivati ozbiljniji napredak, barem kada je riječ o Bosni i Hercegovini.

„Ukoliko nemate vladavinu prava, nemate ni funkcionalne institucije, nemate sposoban kadar da provede ikakve reforme, a na kraju krajeva i svi procesi su pod utjecajem korupcije i ličnih interesa, pa se o reformama ne može ni govoriti“, kaže Karajlić pesimistično.

Prema zaključcima koje je TI dobio prateći rad pravosuđa u Bosni i Hercegovini, Korajlić kaže da pravosuđe u toj zemlji odlikuje potpuni nedostatak odgovornosti i integriteta.

„Pod potpunim uticajem je ne samo politike, već i organizovanog kriminala. Nalazi se na najnižoj tački do sada kada je riječ o nivou integriteta i povjerenja građana“.

Veliki korupcijski skandali unutar samog pravosuđa, sporna imenovanja na javne funkcije osoba osuđenih za kriminal, odbijanje da se procesuiraju slučajevi korupcije i organizovanog kriminala za koje postoje svi dokazi, a sa druge strane pokušaji procesuiranja onih koji prijavljuju i objavljuju slučajeve korupcije, govori da imamo jednu otuđenu interesnu grupu koja odgovara samo sebi ili svojim nalogodavcima iz kriminalnog i političkog miljea, kaže Korjalić

U subotu se u Sarajevu održani protesati na četvrtu godišnjicu smrti Dženana Memića (22), za kojeg kantonalno tužilaštvo u Sarajevu tvrdi da je stradao u saobraćajnoj nesreći, dok porodica upozorava da je njihov sin ubijen. Otac stradalog mladića Muriz Memić sa govornice je optužio da istragu o smrti njegovog sina opstruiraju bivša tužiteljica Dalida Burzić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija kao i više drugih članova pavosudnog sistema u zemlji.

Uhapšena makedonska tužiteljica

Poput Bosne i Hercegovine, iste probleme imaju i druge zemlje u regiji. Prošle godine glavna tužiteljica Specijalnog tužiteljstva Sjeverne Makedonije Katica Janeva uhapšena je zbog zloupotrijebe službenog položaja i ovlasti u slučaju “Reket”, dok Tužilaštvo u Makedoniji još nije odgovorilo na pitanje ko je kriv za bijeg iz zemlje bivšeg makedonskog predsjednika Nikole Gruevskog, također osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. On je nakon bijega iz Makedonije političku zaštitu dobio od desničara, mađarskog premijera Viktora Orbana.

U zabrinjavajućem tonu Evropska komisija govore i o radu pravosuđu na Kosovu. Stručnjaci Evropske komisije u izvještaju za Kosovu iz 2019. su naveli da je samo jedan od tužilaca sa Kosova pokazao razumijevanje za proceduru oduzimanja ilegalne imovine

Srbija na pola puta

Profesorica Milica Kolaković-Bojović, članica Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja iz Beograda smatra da je pravosuđe u Srbiji u prethodnoj deceniji, nakon sloma koji je kulminirao „sramnim razrešenjem i reizborom sudija 2009. i 2010. godine“, ostvarilo značajne pomake: učinjena su ogromna ulaganja u pravosudnu infrastrukturu, sudovi su rasterećeni uvođenjem javnih izvršitelja i javnih bilježnika, a određenim zakonskim izmjenama, pretežno u krivičnim i izvršnim postupcima omogućeno je efikasnije postupanje.

„Ipak, čini se da smo tek na pola puta, jer nam predstoje promene u onom delu koji je mnogo zahtevniji, a koji se odnosi na promenu percepcije uloge pravosuđa. Da bi građani počeli da doživljavaju pravosuđe kao servis koji im omogućava efikasan pristup pravdi, sami nosioci pravosudnih funkcija moraju sebe početi da opažaju kao nosioce jedne od tri grane vlasti, prihvatajući, u podjednakoj meri, i moć ovlašćenja koja im pripadaju i odgovornost da se građanima ispune pomenuta očekivanja“, kaže Kolaković-Bojović za Al Jazeeru, nudeći određene preporuke o tome kako poboljšati rad pravosuđa.

„Iako se često govori suprotno, same ustavne i zakonske garancije sudijske nezavisnosti i nepristrasnosti, samo su minimalni prvi korak ka njihovom uspostavljanju. Lični integritet sudije je garant nezavisnosti pravosuđa i u najgorem normativnom okviru. Istovremeno, ako tog ličnog integriteta nema, i najsnažnije normativne garancije nezavisnosti, pretvaraju se, na štetu građana, u potpunu suprotnost, bivajući zloupotrebljene od strane nedostojnih nosilaca pravosudnih funkcija“.

Profesorica Kolaković-Bojović smatra da pravosuđe nije moguće odvojiti od ostalih segmenata društva, odnosno da sve reforme treba prvodi integralno. Događaji koji su prije dvije decenije potresli čitav region, kaže Kolaković-Bojović, ostavili su bolne posljedice u gotovo svim segmentima društva, pa i proces ozdravljenja društva mora obuhvatiti sve navedene segmente, a ne samo jedan, poput pravosuđa.

Transparency International ranije je predlagao uvođenje temeljnih provjera nosilaca svih javnih funkcija u pravosuđu, kako bi se spriječile moguće neprimjerene veze i utjecaji na njihov rad, te pravosuđe “očistilo” od nekompetentnih i korumpiranih kadrova, ali ovakvi mehanizmi, kaže Ivana Korajlić, teško nailaze na podršku.

Loše stanje „odgovara i onima u pravosuđu, ali i onima koji ga kontrolišu kako ne bi bili procesuirani“.

Al Jazeera