Neosnovane prijave za kršenje policijskog časa

Osnovni sud u Prijedoru je D.S. iz tog grada, koji nije prihvatio odgovornost za činjenje prekršaja, oslobodio odgovornosti, a u presudi, koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala na uvid, navedeno je da je na pretresu utvrđeno da nije bilo nikakvog prekršaja s obzirom da zabranu kretanja na javnoj površini nije propisao nadležni državni organ…

Tako dokazi koje je sudu dostavio predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), odnosno policije u Prijedoru, nisu ni razmatrani.

Policija u Prijedoru je D.S. iz ovog grada zaustavila 13. aprila ove godine u 20 časova i 30 minuta, trideset minuta nakon početka policijskog časa. D.S. je tvrdio da je vozilom išao u službu hitne pomoći, ali je zaboravio zdravstvenu knjižicu pa se vraćao po nju.

“U vrijeme činjenja radnje od strane okrivljenog, nije bilo na snazi rješenje niti naredba državnog organa u vezi s ograničenjem ili zabranom kretanja ili zadržavanja lica na određenim javnim mjestima ili područjima.

Zaključak o ograničenju i zabrani kretanja lica na teritoriji Republike Srpske od 6. aprila 2020. godine i Zaključak o produženju primjene tog zaključka od 13. aprila 2020. godine je donio Republički štab za vanredne situacije kojeg osniva Vlada Republike Srpske a koji predstavlja operativno-stručno tijelo. Prema tome, Republički štab za vanredne situacije nije državni organ”, piše u presudi prijedorskog Osnovnog suda.

Presudom se, dalje, pojašnjava da Republički štab za vanredne situacije jeste mogao da donese preporuke za uvođenje zabrane kretanja, ali da su naredbe ili zabrane morale da budu donesene od zvaničnog državnog organa što nije učinjeno.

Policija u Republici Srpskoj je, prema pisanju medija, za vrijeme vanrednog stanja proglašenog zbog situacije sa koronavirusom, građanima zbog kršenja policijskog časa u ovom entitetu izdala veliki broj prekršajnih prijava. Ne postoji zvaničan podatak o kojem broju prijava je riječ.

Policija je građane kažnjavala na osnovu zaključka o ograničenju i zabrani kretanja lica na teritoriji Republike Srpske koji je donio Republički štab za vanredne situacije. Taj štab formiran je zbog pandemije virusa korona, a na njegovom čelu nalazi se predsjednik entitetske Vlade Radovan Višković.

Prvim zaključkom Republičkog štaba za vanredne situacije naređena je apsolutna zabrana kretanja licima sa navršenih 65 godina i starijim, a mlađim licima je kretanje bilo zabranjeno na javnim površinama u periodu od 20 do 5 časova kada je trajao policijski čas. Ovaj zaključak donesen 21. marta kasnije je u nekoliko navrata mijenjan i dopunjavan. U zaključku je navedeno da će se nepoštovanje zabrane kažnjavati u skladu sa važećim zakonskim propisima Republike Srpske. Prema pisanju medija, policajci su se prilikom izdavanja prekršajnih naloga građanima pozivali na kršenje Zakona o javnom redu i miru za šta je propisana kazna u rasponu od 500 do 1.500 maraka.

Banjalučka advokatica Jovana Kisin jedna je od onih koja je na kažnjavanje građana bez zakonskog uporišta upozoravala i za vrijeme vanrednog stanja. Za BIRN BiH kaže da je još tada javno apelovala na građane koji dobiju kaznu da zatraže sudsko odlučivanje, jer je to jedini način da se oslobode prekršajne odgovornosti koja im se stavlja na teret.

“Republički štab za vanredne situacije nema zakonsko ovlašćenje da donosi zabrane i da propisuje kazne. On je savjetodavno tijelo koje prikuplja podatke i predlaže nadležnim državnim organima da donesu konkretne naredbe, rješenja, zabrane i sl. Međutim, imali smo situaciju u kojoj je Republički štab za vanredne situacije samoinicijativno sebi dodijelio ovlaštenja koja nema po zakonu, a što su evidentno primijetili i redovni sudovi pri ocjeni zakonitosti prekršajnih naloga”, kaže Kisin, dodajući da nažalost niko od nadležnih ali ni pravnika i medija nije reagovao na ove propuste dok su greške plaćali isključivo građani.

Iz banjalučkog Centra za ljudska prava napominju da je ova presuda suda u Prijedoru izuzetno bitna sa stanovišta poruke republičkim organima i institucijama da, ipak, moraju voditi računa o zakonitosti svojih odluka i postupaka.

“To smo vidjeli i u slučajevima prekršajnih naloga za navodna javna okupljanja i remećenje javnog reda i mira koji su redom odbacivani kao neosnovani od strane suda. Jako je važna poruka koja se tom prilikom šalje državnim organima da moraju da se drže zakona u svom postupanju. Takođe, obrazloženje ovog rješenja suda nam daje jedno drugačije tumačenje pravne snage odluka i postupaka organa za vrijeme vanredne situacije i vanrednog stanja, koje je po mom mišljenju ispravno, i koje bi trebalo biti primijenjeno i u budućim sličnim slučajevima”, govori za BIRN BiH Dragan Todorović iz banjalučkog Centra za ljudska prava koji pojašnjava da se može očekivati različita sudska praksa, jer naš pravni sistem ne obavezuje sudove da postupaju u skladu sa ranijim odlukama drugih sudova u sličnim slučajevima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno Policijska uprava Prijedor žalila se na presudu Osnovnog suda u ovom gradu, ali je Okružni sud u Prijedoru odbio njihovu žalbu kao neosnovanu, potvrđujući prvostepenu presudu kojom je Prijedorčanin D.S. oslobođen odgovornosti za prekršaj počinjen kršenjem policijskog časa.

Iz Vlade Republike Srpske i Ministarstva unutrašnjih poslova ovog entiteta nisu odgovorili na zahtjev BIRN-a BiH za komentar na odluke Osnovnog i Okružnog suda u Prijedoru koji su prijave za kršenje policijskog časa proglasili neosnovanim.