Izrečena presuda bivšem direktoru UIO BiH Kemalu Čauševiću – Osuđen je na 9 godina, ostaje bez nekretnina…

Uvoznik testila Anes Sadiković u istom je predmetu osuđen na dvije godine zbog krivičnog djela davanje mita.

Bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH proglašen je krivim zbog toga je počinio krivična djela primanje dara i drugih oblika koristi i krivičog djela pranje novca, pa ga je Sud BiH osudio na kaznu zatvora u trajanju od devet godina. Naloženo je i oduzimanje njegovih nekretnina koje je stekao izvršenjem krivičnog djela, javlja Istraga.ba.

“Kriv je”, kazala je sutkinja Suda BiH Biljana Ćuković nakon što je pročitala ime Kemala Čauševića “sa podacima kao u spisu”, čitajući donesenu prvostepenu presudu.

Uvoznik testila Anes Sadiković u istom je predmetu osuđen na dvije godine zbog krivičnog djela davanje dara.

Prema optužnici koju je protiv njih podiglo Tužilaštvo BiH, nepravomoćno osuđeni Čaušević Kemal je, kao direktor UIO, zahtijevao mito da u okviru svoje funkcije izvrši što ne bi smio izvršiti, a optuženi biznismen Karić Sedinet, koji je priznao krivicu, službenoj je osobi u institucijama BiH, Kemalu Čauševiću, dakle, predavao novčane iznose optuženom Čauševiću za uvoz tekstila po broju uvezenih kamiona u periodu od 2007. godine do februra 2011. godine. Tkom tog perioda Karić je Čauševiću predao ukupno 425.000,00 KM u zamjenu za favoriziranje njegove firme kao uvoznika tekstila. Tokom suđenja Tužilaštvo BiH je dokazalo, da je optuženi Čaušević Kemal novacem za koji je znao da potiče iz krivičnih djela upotrijebio za kupovinju brojnih nekretnina vrijednih 1.261.760.43 KM.

Sud BiH ga je osudio i zbbog toga što je posao vršenje usluga štampanja poreskih markica na vrijednosnom papiru sa zaštitom, dodijelio firmi „Glas Srpski – Grafika“ A.D. Banja Luka čime im je pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 200.000,00 KM.

“Ovo mi je najsretniji dan u životu”, kazao je Kemal Čaušević 18. juna 2014. godine dok su ga pripadnici SIPA-e uvodili u jednu od ukupno jedanaest njegovih nekretnina koje je kupio u centru Sarajeva.

Njegovu imovinu Suda BiH blokirao je godinu ranije. U pitanju su, uglavnom, bile nekretnine u zanatskom centru Stakleni grad u epicentru grada.

Centar za istraživačko novinarstvo te je godine objavio da je Čaušević tokom 2006. i 2007. kupio tri stana u blizini zanatskog centra Stakleni grad u Sarajevu, koje je platio oko 262.000 KM, zatim poslovni prostor (na istoj lokaciji), vrijednosti 76.000 maraka, te još dva poslovna prostora, također u Staklenom gradu čija vrijednost nije procijenjena. Na listi Čauševićevih nekretnina su i dva stana u Ulici Ferhadija u vrijednosti od oko 221.000 KM. Pored toga, Čaušević ima još tri parcele na Poljinama.

No, sjenu na ova predat baca nekoliko činjenica.Prema naredbi o provođenju istrage koju su provodili tužioci Oleg Čavka i Dubravko Čampara čak 36 osoba povezanih sa slučajem Pandora u okviru kojeg je i uhapšen Kemal Čaušević.

Ovo su imena svih osumnjičenih: Čaušević Kemal, Cvjetinović Zdravko, Mašić Alija, Marinković Goran, Nuhić Edin, Kadić Almir, Sadiković Anes, Đurić Radovan, Milovanović Nedeljko, Jovanović Janko,Nikić Milanko, Škahić Avdija, Liović Jasna, Kragulj Miroslav, Miljić Sveto, Vlajnić Ljubomir, Tomić Dragan, Pavić Dejan, Hrustić Nermin, Petrović Aleksandar, Jovanović Saša, Muminović Hajrudin, Šušnjar Faruk, Stojčić Danijel, Marjanović Bore, Kuzmanović Radan, Novković Mišo, Starčević Veseljko, Ađulović Edvina, Nožica Dejan, Ivić Mirko, Kovačević Josip, Cvjetinović Zoran, Ivica Čajić, Miroslav Kraljević i Lejla Bilajac.

Od njih 36 na optužnici Tužilaštva BiH u predmetu našla su samo tri imena i to Kemal Čaušević, Anes Sadiković i Sedinet Karić koji je, inače, naknadno hapšen. Drugoosumnjičeni Zdravko Cvjetinović (SNSD) bestraga je nestao. On je i danas visoki službenik Uprave za indirektno oporezivanje BiH kojom rukovodi HDZ-ov kadar Miro Džakula.

Druga bitna činjenica u ovom predmetu je čuveni iskaz Kemala Čauševića koji je gao državnim tužiocima nakon hapšenja. Novinska agencija Patria 1. marta 2015. godine objavila je njegov iskaz.

Čaušević je tada priznao istražiteljima Tužilaštva BiH da je na insistiranje Dragana Čovića UIO 2009. godine kupila zgradu Sokola u Mostaru, po cijeni od 2 miliona KM, iako je vještak procijenio da ta zgrada vrijedi tek oko 900.000 KM. Tužilaštvo BiH, međutim, ove navode nikada nije provjerilo niti je Dragan Čović u vezi sa ovim iskazom saslušan.

Oslobodjenje.ba